- Cijena:
- 550.000€ (4.143.975 kn)Fiksni tečaj konverzije 1 € = 7,53450 kn
- Površina:
- 18.500 m2
- ID Kod:
- 432
- Lokacija:
- Sveta Klara, Novi Zagreb - Zapad
- Transakcija:
- Za prodaju
- Vrsta nekretnine:
- Zemljište
- Cijena:
- 550.000€ (4.143.975 kn)Fiksni tečaj konverzije 1 € = 7,53450 kn
- Površina:
- 18.500 m2
Dio građevinskog zemljišta veličine 4000 m2 proteže se uz glavnu cestu, na ulazu u naselje Čehi. Moguće je izgraditi stambenu zgradu cca 4500 m2 BRP-a (prizemlje, dva kata i uvučeni kat).
Građevinski dio zemljišta je u S – stambenoj zoni (pretežito stanovanje) je unutar obuhvata Prostornog plana Grada Zagreba, te su uvjeti gradnje sljedeći:
Veličina i izgrađenost građevne čestice
(1.) Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;
- za poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;
- za skupne građevine - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.
Ako se gradi nova niska građevina, gradi se, u pravilu, kao samostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2.
Ako se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici smješta poljoprivredna gospodarska ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 600 m2;
- za poluugrađene građevine - 480 m2;
- za skupne građevine - 360 m2.
Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m.
(2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:
- za samostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za skupne građevine - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;
Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
(3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele.
Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.
2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice
(1.) Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na samostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.
Iznimno od stavka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:
- ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m;
- na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.
Otvorima iz stavka 2. alineje 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.
(2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.
(3.) Građevina što će se graditi na poluugrađen način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
(4.) Građevina što će se graditi kao skupna, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
2.3.1.3. Visina građevine
Stambena i stambeno-gospodarska građevina mogu se graditi nadzemno kao jednoetažna, dvoetažna, troetažna ili četveroetažna, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Visina (h) stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine kada se gradi jedna nadzemna etaža najviše je 5,5 m, kada se grade dvije nadzemne etaže najviše je 8,5 m, kada se grade tri nadzemne etaže najviše je 11,5 m, a kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, najviše je 14,5 m, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine
(1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m;
- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m;
- tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2;
- građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;
- iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.
Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao samostojeće građevine - 1m;
- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;
- ako se grade kao skupne moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.
Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.
Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.
Kod građenja manjih gospodarskih građevina koje imaju prostore za rad, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice.
Pomoćna građevina može biti prislonjena uz građevinu osnovne namjene.
(2.) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;
- visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;
- tlocrtna zauzetost poljoprivrednim gospodarskim građevinama ne smije biti veća od 150 m2;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m ako se građevine grade od opeke ili betona;
- na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori;
- krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m.
(3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom.
U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima.
Krovišta građevina mogu biti kosa, jednostrešna, dvostrešna, s nagibom 30-45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.
Krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.
Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.
2.3.1.6. Uređenje građevne čestice
Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.
Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za samostojeće i poluugrađene građevine i 20% za skupne građevine, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.
Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.
Iznimno od stavka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Građevinski dio zemljišta je u S – stambenoj zoni (pretežito stanovanje) je unutar obuhvata Prostornog plana Grada Zagreba, te su uvjeti gradnje sljedeći:
Veličina i izgrađenost građevne čestice
(1.) Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;
- za poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;
- za skupne građevine - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.
Ako se gradi nova niska građevina, gradi se, u pravilu, kao samostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2.
Ako se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici smješta poljoprivredna gospodarska ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 600 m2;
- za poluugrađene građevine - 480 m2;
- za skupne građevine - 360 m2.
Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m.
(2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:
- za samostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za skupne građevine - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;
Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
(3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele.
Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.
2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice
(1.) Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na samostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.
Iznimno od stavka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:
- ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m;
- na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.
Otvorima iz stavka 2. alineje 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.
(2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.
(3.) Građevina što će se graditi na poluugrađen način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
(4.) Građevina što će se graditi kao skupna, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
2.3.1.3. Visina građevine
Stambena i stambeno-gospodarska građevina mogu se graditi nadzemno kao jednoetažna, dvoetažna, troetažna ili četveroetažna, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Visina (h) stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine kada se gradi jedna nadzemna etaža najviše je 5,5 m, kada se grade dvije nadzemne etaže najviše je 8,5 m, kada se grade tri nadzemne etaže najviše je 11,5 m, a kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, najviše je 14,5 m, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine
(1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m;
- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m;
- tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2;
- građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;
- iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.
Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao samostojeće građevine - 1m;
- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;
- ako se grade kao skupne moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.
Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.
Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.
Kod građenja manjih gospodarskih građevina koje imaju prostore za rad, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice.
Pomoćna građevina može biti prislonjena uz građevinu osnovne namjene.
(2.) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;
- visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;
- tlocrtna zauzetost poljoprivrednim gospodarskim građevinama ne smije biti veća od 150 m2;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m ako se građevine grade od opeke ili betona;
- na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori;
- krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m.
(3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom.
U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima.
Krovišta građevina mogu biti kosa, jednostrešna, dvostrešna, s nagibom 30-45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.
Krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.
Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.
2.3.1.6. Uređenje građevne čestice
Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.
Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za samostojeće i poluugrađene građevine i 20% za skupne građevine, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.
Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.
Iznimno od stavka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Ostalo
- Tip zemljišta: građevinsko
- Namjena: stambeno
Dio građevinskog zemljišta veličine 4000 m2 proteže se uz glavnu cestu, na ulazu u naselje Čehi. Moguće je izgraditi stambenu zgradu cca 4500 m2 BRP-a (prizemlje, dva kata i uvučeni kat).
Građevinski dio zemljišta je u S – stambenoj zoni (pretežito stanovanje) je unutar obuhvata Prostornog plana Grada Zagreba, te su uvjeti gradnje sljedeći:
Veličina i izgrađenost građevne čestice
(1.) Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;
- za poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;
- za skupne građevine - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.
Ako se gradi nova niska građevina, gradi se, u pravilu, kao samostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2.
Ako se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici smješta poljoprivredna gospodarska ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 600 m2;
- za poluugrađene građevine - 480 m2;
- za skupne građevine - 360 m2.
Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m.
(2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:
- za samostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za skupne građevine - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;
Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
(3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele.
Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.
2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice
(1.) Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na samostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.
Iznimno od stavka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:
- ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m;
- na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.
Otvorima iz stavka 2. alineje 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.
(2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.
(3.) Građevina što će se graditi na poluugrađen način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
(4.) Građevina što će se graditi kao skupna, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
2.3.1.3. Visina građevine
Stambena i stambeno-gospodarska građevina mogu se graditi nadzemno kao jednoetažna, dvoetažna, troetažna ili četveroetažna, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Visina (h) stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine kada se gradi jedna nadzemna etaža najviše je 5,5 m, kada se grade dvije nadzemne etaže najviše je 8,5 m, kada se grade tri nadzemne etaže najviše je 11,5 m, a kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, najviše je 14,5 m, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine
(1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m;
- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m;
- tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2;
- građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;
- iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.
Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao samostojeće građevine - 1m;
- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;
- ako se grade kao skupne moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.
Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.
Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.
Kod građenja manjih gospodarskih građevina koje imaju prostore za rad, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice.
Pomoćna građevina može biti prislonjena uz građevinu osnovne namjene.
(2.) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;
- visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;
- tlocrtna zauzetost poljoprivrednim gospodarskim građevinama ne smije biti veća od 150 m2;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m ako se građevine grade od opeke ili betona;
- na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori;
- krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m.
(3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom.
U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima.
Krovišta građevina mogu biti kosa, jednostrešna, dvostrešna, s nagibom 30-45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.
Krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.
Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.
2.3.1.6. Uređenje građevne čestice
Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.
Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za samostojeće i poluugrađene građevine i 20% za skupne građevine, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.
Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.
Iznimno od stavka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Građevinski dio zemljišta je u S – stambenoj zoni (pretežito stanovanje) je unutar obuhvata Prostornog plana Grada Zagreba, te su uvjeti gradnje sljedeći:
Veličina i izgrađenost građevne čestice
(1.) Veličina građevne čestice za građenje stambene građevine ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 350 m2 s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 14 m;
- za poluugrađene građevine - 300 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 m;
- za skupne građevine - 225 m2, s tim da širina građevne čestice, mjerene na mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 m.
Ako se gradi nova niska građevina, gradi se, u pravilu, kao samostojeća i, u pravilu, veličina građevne čestice ne može biti manja od 600 m2.
Ako se gradi stambeno-gospodarska građevina, ili se uz stambenu građevinu na istoj građevnoj čestici smješta poljoprivredna gospodarska ili (i) manja gospodarska građevina, veličina građevne čestice ne može biti manja od:
- za samostojeće građevine - 600 m2;
- za poluugrađene građevine - 480 m2;
- za skupne građevine - 360 m2.
Dubina građevne čestice iznosi, u pravilu, najmanje 25 m.
(2.) Ukupna izgrađenost građevne čestice može biti:
- za samostojeće građevine - najviše 30%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za poluugrađene građevine - najviše 40%, uz najmanje 30% prirodnog terena;
- za skupne građevine - najviše 50%, a na česticama većim od 600 m2 najviše 20%, uz najmanje 20% prirodnog terena;
Prirodni teren nije moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice.
(3.) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, na građevnim česticama što su manje od utvrđenih u podtočki (1.) ove točke i s izgrađenošću većom od utvrđene u podtočki (2.) ove točke kod rekonstrukcije građevine ne smije se povećati izgrađenost parcele.
Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u gusto izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopuštenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina, uzimajući u obzir lokalne uvjete.
2.3.1.2. Udaljenost građevine od susjedne građevne čestice
(1.) Stambena i stambeno-gospodarska građevina ako se gradi na samostojeći način, mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2) od međe susjednih građevnih čestica, ali ne manje od 3 m.
Iznimno od stavka 1. ove podtočke, u već izgrađenim dijelovima naselja, u skladu s lokalnim uvjetima, građevina može biti udaljena i manje od 3 m od jedne susjedne međe građevne čestice, ali ne manje od 1 m, pod sljedećim uvjetima:
- ako udaljenost od druge susjedne međe građevne čestice nije manja od 3 m;
- na građevini koja je udaljena od susjedne građevne čestice manje od 3 m, ne smiju se graditi otvori prema toj međi.
Otvorima iz stavka 2. alineje 2. ove podtočke ne smatraju se otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.
(2.) Balkoni, terase i otvorena stubišta ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od međe susjedne građevne čestice.
(3.) Građevina što će se graditi na poluugrađen način tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili među, mora s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljena od granice susjedne građevne čestice najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
(4.) Građevina što će se graditi kao skupna, bočnim će stranama biti prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice čestice biti udaljena najmanje h/2, ali ne manje od 3 m.
2.3.1.3. Visina građevine
Stambena i stambeno-gospodarska građevina mogu se graditi nadzemno kao jednoetažna, dvoetažna, troetažna ili četveroetažna, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Visina (h) stambene građevine i stambeno-gospodarske građevine kada se gradi jedna nadzemna etaža najviše je 5,5 m, kada se grade dvije nadzemne etaže najviše je 8,5 m, kada se grade tri nadzemne etaže najviše je 11,5 m, a kada se grade četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat, najviše je 14,5 m, s mogućnošću gradnje podzemne etaže.
Unutar zaštićenih i evidentiranih seoskih naselja najveću visinu građevine određuje gradsko tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara.
2.3.1.4. Pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine
(1.) Pomoćne i manje gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- visina od kote konačno zaravnanog terena do vijenca građevine nije viša od visine glavne ulične stambene građevine i ne prelazi visinu 4 m;
- visina od kote konačno zaravnanog terena do sljemena krova ne prelazi visinu sljemena ulične stambene građevine i nije viša od 7 m;
- tlocrtna zauzetost manjom gospodarskom i/ili pomoćnom građevinom nije veća od 150 m2;
- građevinski pravac je, u pravilu, iza građevinskog pravca glavne građevine;
- iznimno, na strmom terenu garaža se može graditi na regulacijskoj liniji, u skladu s lokalnim uvjetima.
Pomoćne i manje gospodarske građevine nije moguće smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Najmanja udaljenost građevina iz stavka 1. ove podtočke od susjednih građevnih čestica mora biti:
- ako se grade kao samostojeće građevine - 1m;
- ako se grade kao poluugrađene građevine moraju biti smještene s jedne strane uz pretpostavljenu susjednu građevinu odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici;
- ako se grade kao skupne moraju biti dvjema stranama prislonjene uz pretpostavljenu susjednu građevinu i odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednim građevnim česticama.
Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 m.
Ako krov građevine ima nagib prema susjednoj građevnoj čestici i ako je streha udaljena od međe susjedne čestice manje od 3 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.
Kod građenja manjih gospodarskih građevina koje imaju prostore za rad, osigurat će se odgovarajući prostor za parkiranje u okviru građevne čestice.
Pomoćna građevina može biti prislonjena uz građevinu osnovne namjene.
(2.) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi nadzemno najviše kao dvoetažne pri čemu se druga etaža oblikuje kao potkrovlje kojem je visina nadozida najviše 40 cm mjereno u ravnini pročelja građevine s nagibom krova do 45º s mogućnošću gradnje podzemne etaže tako da:
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava;
- visina građevine do vijenca krova može biti najviše 5 m, a do sljemena krova 7 m;
- tlocrtna zauzetost poljoprivrednim gospodarskim građevinama ne smije biti veća od 150 m2;
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca glavne građevine;
- građevine moraju biti udaljene najmanje 10 m od stambene građevine na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od stambene građevine na susjednoj građevnoj čestici;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 m ako su građevine građene od drveta, i u njima se sprema sijeno, slama i sl.;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 1 m ako se građevine grade od opeke ili betona;
- na udaljenosti manjoj od 3 m do susjedne građevne čestice, ne smiju se prema istoj graditi otvori;
- krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj građevnoj čestici, a udaljenost je od međe manja od 3 m.
(3.) Postojeće pomoćne, manje gospodarske i poljoprivredne gospodarske građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.
2.3.1.5. Arhitektonsko oblikovanje građevina
Arhitektonsko oblikovanje građevina i izbor građevinskog materijala što će se upotrijebiti moraju osiguravati racionalno korištenje energije, biti primjereni Zagrebu i zagrebačkom prostoru i tradiciji, u skladu s uobičajenim načinom građenja s okolnim građevinama i krajobrazom.
U starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni, u skladu s lokalnim uvjetima.
Krovišta građevina mogu biti kosa, jednostrešna, dvostrešna, s nagibom 30-45°, pokrivena crijepom ili pokrovom boje crijepa, a iznimno mogu biti ravna, ili s blagim nagibom, te bačvasta.
Krovišta stambenih i drugih građevina, osim građevina u povijesnim jezgrama, moguće je oblikovati za ugradnju sunčanih pretvornika.
Na kosom terenu sljeme krova treba biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta.
2.3.1.6. Uređenje građevne čestice
Prostor na građevnoj čestici namijenjenoj pretežito stanovanju uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonog biljnog materijala.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Predvrtovi se hortikulturno uređuju bez mogućnosti smještaja dodatnih pokretnih gospodarskih sadržaja.
Neizgrađeni dio građevne čestice - prirodni teren najmanje je 30% za samostojeće i poluugrađene građevine i 20% za skupne građevine, uređen visokim i niskim zelenilom i nije ga moguće planirati unutar rezervacije proširenja postojeće ulice. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj dozvoli.
Ograde se, u pravilu, izrađuju kao kombinacija perforiranih elemenata sa živicom, visine do 1,5 m. Ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m.
Iznimno od stavka 5. ove točke ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njezina korištenja.
Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pješačke rampe za pristup građevinama, potrebna parkirališna mjesta i prirodni teren kao i ostali elementi uređenja građevne čestice, ne mogu se smjestiti na dijelu građevne čestice rezerviranom za proširenje postojeće ulice.
Copyright © 2023. Timax Estates, Sva prava pridržana
Web by: NEON STUDIO Powered by: NEKRETNINE1.PRO
Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti te anonimizirane statistike pristupa. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića.